Povijest

Povijest 2011-10-06T21:20:22+00:00

Za svoj doprinos društvenom razvitku, Savez izviđača Hrvatske 2007. godine je odlikovan Poveljom Republike Hrvatske, najvišim državnim odlikovanjem za pravne osobe.

Počeci izviđaštva u Hrvatskoj

Skautski pokret osnovan je u Engleskoj na početku 20. stoljeća (kao godina osnutka uzima se 1907. godina, kada je održano prvo izviđačko logorovanje). Budući da je Pokret vrlo dobro odgovarao na potrebe mladih ljudi, ubrzo se počeo širiti po Europi i svijetu. Tako se već tijekom 1913. godine osnivaju po školama u Hrvatskoj „đačke izletne družbe“, tada otvorene samo za dječake, koje su radile po izviđačkom programu. Već slijedeće godine ustrojeno je Hrvatsko skautsko udruženje, koje je djelovalo do kraja Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske monarhije 1918. godine. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, skauti su poduzimali mnoge humanitarne inicijative te pomagali u javnim službama.

Između dva svjetska rata

Budući da su neke lokalne udruge nastavile kontinuirano djelovati i u okolnostima nakon Prvog svjetskog rata, izviđački pokret u Hrvatskoj ubrzo se nastavio razvijati. Godine 1921. osnovan je Savez izvidnika i planinki (kasnije: Savez skauta Kraljevine Jugoslavije), čiji predstavnici sudjeluju na međunarodnoj skautskoj konferenciji 1922. godine u Parizu, gdje je osnovana Svjetska organizacija skautskog pokreta (World Organization of Scout Movement – WOSM). Zanimljivost ovog razdoblja je da su veliku ulogu u razvoju izviđaštva u Kraljevini Jugoslaviji odigrali emigranti i izbjeglice iz Sovjetskog saveza, nekadašnji ruski izviđački voditelji. Savez skauta Kraljevine Jugoslavije prestaje s djelovanjem 1941. godine, po izbijanju rata u zemlji.

Izviđaštvo u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata

Izviđački pokret nakon Drugog svjetskog rata počinje se razvijati zajedno s liberalizacijom političkog i društvenog života u Jugoslaviji 1950-ih godina. Treba napomenuti da su u zemljama „istočnog bloka“ (osim Poljske) izviđačke organizacije bile zabranjene kao elementi građanskog društvenog života, a predratni izviđački voditelji često i proganjani od strane tamošnjih komunističkih vlasti.

Kao datum obnove izviđačkog pokreta u Hrvatskoj uzima se 19. svibanj 1951. godine, budući da se tada održao prvi tečaj za izviđačke voditelje u Pionirskom gradu (danas Grad mladih) u Zagrebu. Taj dan i danas se obilježava kao Dan izviđača. Zanimljivo je da se među najznačajnijim ličnostima u obnovi izviđaštva nalazi i poznati dječji pisac Danko Oblak („Zelena patrola“). Savez izviđača Hrvatske kao zasebna organizacija osnovan je 29. svibnja 1952. godine (pod nazivom Savez izviđača i planinki Hrvatske).

Od 1973. godine Savez izviđača Hrvatske dobiva na korištenje otok Obonjan kraj Šibenika, na kojem volonterskim akcijama izgrađuje infrastrukturu potrebnu za višednevni boravak djece i mladih. Zbog svoje popularnosti među mladim ljudima, Saveza izviđača Hrvatske u 1980-im broji oko 40.000 članova.

Domovinski rat

S izbijanjem Domovinskog rata, mnogi izviđači se priključuju obrani Republike Hrvatske, a neki daju i svoje živote u borbi za nezavisnost. Gotovo sve izviđačke udruge svoju opremu za boravak u prirodi stavljaju na raspolaganje Hrvatskoj vojsci i Civilnoj zaštiti. Istovremeno se radi na izmjenama temeljnih programskih dokumenata, te Savez izviđača Hrvatske, kao prvi izviđački savez iz zemalja bivše Jugoslavije, ulazi u Svjetsku organizaciju skautskog pokreta 1993. godine.

Savez izviđača Hrvatske danas

Danas je Savez izviđača Hrvatske moderna i suvremena nepolitička i nevladina udruga za djecu i mlade, koja okuplja 60-ak lokalnih izviđačkih udruga s područja 17 županija Republike Hrvatske. Savez aktivno sudjeluje u radu savjetodavnih tijela izvršne vlasti vezanih uz civilno društvo, volontiranje te rad s djecom i mladima, razvija partnerstva s relevantnim institucijama (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo obrane, Hrvatske šume, tijela lokalne uprave), organizira edukaciju za izviđačke voditelje, razvija međunarodna partnerstva i projekte s drugim nacionalnim izviđačkim organizacijama, te provodi ostale aktivnosti kojima se ostvaruje cilj djelovanja izviđačkog pokreta – razvoj društvenih, tjelesnih, umnih, duhovnih i osjećajnih potencijala mladih ljudi, kao odgovornih građana te članova lokalne, nacionalne i međunarodne zajednice.