Iako postoje i prilike za volontiranje na samo jednoj izviđačkoj aktivnosti kao pomoćnik ili jednostavno „dodatne ruke”, većina uloga izviđačkih voditelja zbog odgovornosti koju nose zahtijeva određeno vrijeme za pripremu i analizu nakon aktivnosti.

Uz nacionalne i regionalne izviđačke aktivnosti, izviđačke udruge provode i svoje vlastite. Korisnici volontiranja – djeca i mladi, članovi izviđačkih udruga – imaju, uz redovne tjedne radionice, otprilike dvije aktivnosti u prirodi mjesečno i dvije višednevne aktivnosti godišnje – zimovanje (5-8 dana) i logorovanje (10-14 dana).

Kada se zbroji vrijeme potrebno za pripremu i izvedbu tjednih radionica, terenskih aktivnosti i višednevnih aktivnosti, svaki izviđački voditelj godišnje utroši najmanje 400 volonterskih sati, ne računajući vrijeme za osobnu edukaciju i osposobljavanje. U prosjeku, to je nešto više od jednog sata dnevno, iako je zadovoljstvo koje se dobiva pomažući djeci i mladima na aktivnosti neizmjerno veće.

Za razliku od volontiranja na aktivnostima koje su kratkog trajanja (1-20 dana), veliki broj izviđačkih voditelja volontira kontinuirano između 3 i 5 godina.

To ne treba čuditi, jer izviđački pokret ostvaruje svoj cilj kroz usvajanje određenog sustava vrijednosti za što je, naravno, potrebno određeno vremensko razdoblje i zajednički život u grupi vršnjaka uz podršku odraslih voditelja. Za stvaranje odnosa povjerenja i suradnje između djece i odraslih potrebno je da ista grupa voditelja radi s djecom i mladima najmanje jedan programski ciklus, iako nije neuobičajeno da isti voditeljski tim planira i organizira i nekoliko desetaka programskih aktivnosti i ciklusa.

Obveza edukacije i osposobljavanja za izviđačke voditelje postoji još od 1920. godine. Iako se sadržaj i program obuke mijenjao u skladu s društvenim napretkom, obveza edukacije volontera koji su u izravnom kontaktu s djecom i mladima nikada nije prestala postojati.

Svaka nacionalna izviđačka organizacija ima razvijen vlastiti sustav edukacije i obuke izviđačkih voditelja za sve razine voditeljskih uloga prema svojim potrebama. Za razinu voditelja izviđačkih sekcija, udruge i trenera izviđačkih voditelja razvijen je međunarodni izviđački „Wood Badge” standard WOSM-a. Svjetska organizacija izviđačkog pokreta redovito prati trendove te organizira seminare za osobe nadležne za edukaciju volontera u nacionalnim organizacijama, a njeno partnerstvo s UNESCO-m doprinosi kvaliteti edukacije voditelja u izviđačkom pokretu.

Predstavnici Saveza izviđača Hrvatske sudjeluju u projektu Vlade RH „Razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira”, unutar kojeg se razvijaju kvalifikacije za izviđačke voditelje. Nacionalni kvalifikacijski okvir je sustav vrednovanja formalno, neformalno i informalno stečenih kompetencija, koji omogućuje društvenu valorizaciju znanja i vještina stečenih volonterskim radom, što značajno pomaže mladim volonterima pri zapošljavanju ili obavljanju profesionalnih zadataka.

Kako bi uspješno odgovarali na potrebe djece i mladih, koje se sve brže mijenjaju, izviđački voditelji redovito unapređuju svoja znanja i vještine te izmjenjuju iskustva i ideje s drugim voditeljima. Savez izviđača Hrvatske svake godine organizira razne oblike obuke i edukacije namijenjene usavršavanju znanja i vještina volontera.

Sustav licenciranja izviđačkih voditelja omogućava svakom voditelju nakon uspješno svladane jedne voditeljske uloge, prelazak na drugu ulogu prema svojim afinitetima. Time se otvara mogućnost za svladavanje novih izazova i zahtjevnijih zadataka, što uključuje i stjecanje novih znanja, vještina i kontakata.

Mogućnosti napredovanja i usavršavanja odlična je motivacija za volontiranje, naročito za mlađe voditelje na početku poslovne karijere.

Programske uloge vezane su uz programe koje udruga provodi, pa tako u ovoj kategoriji možemo razlikovati dvije potkategorije:

• Uloge vezane uz aktivnosti i projekte izviđačke udruge koje ovise o oblicima provedbe programa i projektima udruge, npr. voditelj projekta, voditelj radionice, pratitelj ekipe, savjetnik na projektu, vođa zimovanja, pomoćnik starješine logorovanja, načelnik akcije, starješina akcije, koordinator projektnih aktivnosti, vozač, konačar, sudac na orijentacijskom natjecanju, animator, pomoćnik i sl. To su u pravilu kraće uloge koje traju koliko traje i aktivnost ili dio aktivnosti u kojem je ta uloga potrebna.
• Uloge vezane uz Program Saveza izviđača Hrvatske za koje Savez izdaje voditeljske licence, u skladu sa svojim obvezama kao članice WOSM-a.

Pojedine programske uloge mogu biti ujedno i statusne uloge ako su definirane Statutom udruge, npr. starješina odreda, načelnik odreda, starješina/vođa družine i sl. U takvim slučajevima važno je razlikovati koji zadaci i obveze proizlaze iz Statuta, a koji iz programa (aktivnosti i projekata); te voditi računa da ne dođe do preklapanja ovlasti ili preopterećenja pojedinog nositelja uloga.
Popis programskih uloga je vrlo dugačak i ovisi o kreativnosti i poslovima potrebnim za pripremu i izvođenje aktivnosti ili projekta udruge.

Važno je zapamtiti da uz sve ove aktivne uloge postoji i jedna vrlo bitna „pasivna” programska uloga – korisnik.

Radne uloge ovise o pravnoj regulativi Republike Hrvatske, odnosno o vrsti ugovora koje udruga sklapa s izvođačima. To mogu biti;

• zaposlenici na određeno ili neodređeno vrijeme,
• honorarni suradnici angažirani prema ugovoru o djelu ili
• volonteri.

Volonteri ne primaju naknadu za svoj rad, za razliku od ostalih radnih uloga, no imaju pravo na nadoknadu troškova koji nastanu zbog volontiranja.

Trajanje ovih uloga određeno je ugovorom koje izvođač sklapa s udrugom.